Proces zavarivanja robota za zavarivanje
Industrijski roboti za zavarivanje uglavnom se koriste u industrijama koje zahtijevaju visoku produktivnost. Općenito, točkasto zavarivanje i elektrolučno zavarivanje mogu se izvesti uz pomoć robota. Uz postupke otpornog točkastog zavarivanja i elektrolučnog zavarivanja, dva uobičajena procesa zavarivanja koja se koriste u proizvodne svrhe su zavarivanje inertnim plinom metala (MIG) i zavarivanje inertnim plinom volframa (TIG).
Industrijski roboti za zavarivanje automatiziraju proces, osiguravajući veću preciznost, manje otpada i brži rad. Uz široku primjenu mehaničke opreme, industrijski roboti za zavarivanje mogu se prilagoditi različitim postupcima zavarivanja uključujući elektrolučno, otporno i točkasto zavarivanje. Jedan od uobičajenih procesa zavarivanja industrijskih robota je postupak elektrolučnog zavarivanja. Elektrolučno zavarivanje je postupak zavarivanja u kojem se metal spaja pomoću električne energije. Luk se formira između elektrode (potrošne ili nepotrošne) i metala pomoću istosmjerne (DC) ili izmjenične (AC) struje, uzrokujući njihovo taljenje i spajanje.
Postupak otpornog točkastog zavarivanja: Otporno točkasto zavarivanje je postupak zavarivanja u kojem se dvije oblikovane elektrode od legure bakra koriste za koncentriranje struje zavarivanja u točku tijekom spajanja limova. Visoka struja koja ulazi u točku uzrokuje topljenje metala i stvaranje zavara. Korištenjem velike struje na određenom mjestu, ostatak lima se ne zagrijava tijekom procesa zavarivanja.
Postupak točkastog zavarivanja: Neki materijali mogu biti otporni na struju, što ih čini nedostupnima drugim oblicima zavarivanja. To se često događa u automobilskoj industriji za sastavljanje dijelova karoserije automobila. Kako bi prevladali ovaj problem, industrijski roboti za zavarivanje koriste varijaciju postupka otpornog zavarivanja za spajanje para tankih metalnih ploča u jednoj točki.
Sustav za vizualno praćenje šavova za robote za zavarivanje cjevovoda
Sustav za praćenje šavova koji se temelji na stvaranju vidljive svjetlosti predlaže se za upotrebu u robotima za zavarivanje cjevovoda. Najprije se dizajnira vizualni senzor na temelju analize učinka refleksije lasera na površinu zavarivanja i položaja kamere, ravnine u kojoj se nalazi laser te slike laserskih traka nakon zavarivanja. Kako bi se spriječili ozbiljni poremećaji refleksije na slici zavara, razvijeni su algoritmi za obradu slike i izdvajanje značajki. Za praćenje šava pri zavarivanju cjevovoda, usvojen je sustav kontrole slike. Učinkovitost ovog sustava potvrđena je kontrolom eksperimenta praćenja šava robota za zavarivanje cjevovoda.
Praćenje zavarenog šava jedno je od važnih pitanja vezanih uz robotsko zavarivanje, a ujedno je i osnova za visokokvalitetno automatizirano zavarivanje. Industrijski roboti za zavarivanje uglavnom se koriste za podučavanje, a robot ponavlja ovaj put kako bi zadovoljio zahtjeve položaja grede tijekom zavarivanja. Postoje neki problemi u ovom načinu rada robota za zavarivanje, kao što su netočnost u položaju zavarivanja, deformacija i iskrivljenje zavara uzrokovano difuzijom topline. Ovi problemi uzrokuju odstupanje grede od teorijske putanje zavarivanja, pa je potrebno kontrolirati putanju grede tijekom zavarivanja. Drugo, robot za zavarivanje cijevi ne može unaprijed definirati zavar jer zavar može odstupiti od položaja unutar cijevi kada cijev promijeni smjer. Putanja zavara može se promijeniti kako se cijev pomiče u aksijalnom smjeru. U ovom slučaju, ovaj način nije prikladan za zavarivanje cijevi, a robot za zavarivanje treba na vrijeme ispraviti pomak između grede i zavara prilikom zavarivanja.
Kako bi se izbjeglo odstupanje zavara pri pomicanju cijevi, rješenje je korištenje multimanipulatora s tri stupnja slobode za podizanje cijevi, podešavanje položaja cijevi i ispravljanje smjera cijevi. Kada cijev promijeni smjer, zavar će odstupiti od svog prvobitnog položaja, a tada je za visokokvalitetno zavarivanje potreban sustav za praćenje zavara.
